Dete mi je nemoguće, da li treba da ga kažnjavam?
U vreme pozitivnog roditeljstva i discipline “bez drame”, svako kažnjavanje polako postaje kontroverzna stvar. Međutim, ako ste zahvaljujući poplavi “nežnih”, “svesnih” i “pozitivnih” roditeljskih saveta na internetu pomislili da su psihološka i pedagoška struka zaista protiv svake kazne, niste baš u pravu.
Za početak, šta je kazna? Kazna je po definiciji bilo koja posledica ponašanja koja smanjuje šansu da se ono ponovi, svesno sprovedena sa ciljem da izazove neprijatnost kod deteta.
Dok su fizičko i verbalno kažnjavanje, pod čim najčešće podrazumevamo batine i vređanje, već dugo nešto što se nikako ne smatra dobrim, već štetnim i nedelotvornim praksama, kazne poput uskraćivanja ili “tajm-auta” nisu prestale da budu aktuelne. “Disciplinovanje zasnovano na kažnjavanju, iako predmet brojnih kritika, posebno sa aspekta opravdanosti primene fizičkih kazni, danas se smatra neizbežnim segmentom uspešne roditeljske prakse u domenu korekcije onih obrazaca ponašanja deteta koji su ocenjeni kao neprihvatljivi,” pišu Marija Nešić i Branislava Popović Čitić sa Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u radu “Kažnjavanje kao način disciplinovanja dece u porodici” (2018). Dakle, nije baš da su roditelji ostali sasvim bez delotvornih alata da utiču na ponašanje svoje dece.
“Disciplinovanje dece i pozitivno roditeljstvo se često suprotstavljaju jedno drugom,” kaže psiholog dr Robert Larzelere sa Državnog univerziteta Oklahoma, “ali istraživanja su dokazala da su tajm-aut i druge asertivne taktike dokazano delotvorne ako se primenjuju kako treba.” Larzelere i njegov tim u svojim studijama pokazali su da je tajm-aut metoda koja efikasno može da utiče na ponašanje dece koja su izrazito neposlušna.
Njegov kolega, dr Enio Cipani, objasnio je u svom izlaganju na simpozijumu Američkog udruženja psihologa (APA), da se tajm-aut često ne smatra dobrom metodom baš zato što roditelji prave neke greške zbog kojih im disciplinovanje ne uspeva. Cipani i njegovi saradnici posmatrali su roditelje koji primenjuju ovaj metod i primetili da, između ostalog, propuštaju da obave jedan važan korak pri primeni ove metode - da unapred objasne deci kako on funkcioniše i za koja ponašanja će biti kažnjena. “Naša klinička ispitivanja su utvrdila, da kada se tajm-aut dosledno primenjuje za određena ponašanja, on vremenom dovodi do znatnog smanjenja učestalosti tih ponašanja,” objašnjava on.
Koje su to najveće greške koje roditelji prave kada pokušavaju da primene blage kaznene metode poput tajm-auta? Postoji nekoliko uobičajenih zamki u koje upadamo u takvim situacijama, od kojih je jedna i uverenje da je dovoljno samo primenjivati tajm-aut da bismo uspešno vaspitali dete, što ni blizu nije tačno. Tajm-aut se mora izvoditi na vrlo specifičan način, zna se tačno koliko treba da traje, i u kombinaciji sa kojim drugim metodama se primenjuje.
Sve ovo biće vam mnogo jasnije i delovaće mnogo jednostavnije, nakon odgledanog vebinara “Smirite haos u kući bez vikanja i nerviranja”, koji ću održati u utorak, 26. septembra od 19 do 20.30 časova preko aplikacije Zoom. U 90 minuta trajanja vebinara, dobićete neke zaista delotvorne alate kojima možete da utičete na dečije ponašanje (tajm-aut je samo jedan od njih i to daleko od najbitnijeg) i naučićete kako da prevaziđete krizne situacije bez sukoba, vikanja i prisile, tako da i vi i dete budete zadovoljni i na dobitku.
Cena vebinara je 2.500 dinara, a možete da se prijavite klinom na dugme ispod.